RUSIJA POSLE UKRAJINE FORMIRA DNJEPARSKU FLOTILU! DA LI JE TO UVOD U STVARANJE DUNAVSKE FLOTILE?!

Andrej Mlakar

Ministarstvo odbrane Ruske Federacije i Generalštab u skladu sa odlukama ruskog predsednika Vladimira Putina donelo je oduku o tome da se forira Dnjeparska flotila koja će patroliratirekom Dnjepar od ušća u Crno more do gornjeg toka trenutno do Zaporožja.

Posle Ukrajine, koja je nedavno odlučila da fromira Dnjeparsku flotilu, to je učinila sada i Rusija i formirala snage za čuvanje ove reke, kao i brigadu rečnih čamaca.

Upućeni ukazuju da je Dnjeparska flotila uvod u stvaranje i Dunavske flotile, koja je postojala u vreme Sovjetskog Saveza i imala popriličnojaku flotu čiju okosnicu činili su rešni oklopni čamci klase Šmelj sa topom kalibra 76 mm koji je bio skinut sa amfibijskog tenka PT-76.

Reka Dnjepar je druga veličina reka posle Volge na prosotru nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Izvire na Valdajskoj visoravni, a uliva se u Crno more. Dužina reke Dnjepar je 2.285 km, a površina sliva 504.000 kvadratnih kilometara. Dnjepar je plovan na skoro 2.000 km. Sa svojim pritokama i plovnim kanalima predstavlja osnovu rečnog transporta u Ukrajini. Najvažnija pristaništa na Dnjepru su: Moglijev, Kijev, Dnjepropetrovsk, Zaporožje i Herson

Od početka rata u Ukrajini ruska vojska intenzivno je koristila čamce za patrolu rekom Dnjepar u delu koji je kontrolisala Rusija. Pretpostavka je da će za takvu misiju Rusija koristiti dve vrste plovila: brze čamce Mangusta i Raptor.

Patrolni čamci Mangusta

Označeni su i kao Projekat 12150 izgrađeni u brodogradilištu Vimpel a korisnici su ruska ratna mornarica i granične službe FSB i Carina. Ruskavojska ih od proleća 2022 koriste za patrolne zadatke uz reku Dnjepar i prebacivanje izviđača u dubinu ukrajinske teritorije.

Brzi patrolni čamci nastali su kao projekat 2011. godine u konstruktorskom birou Almaz. Plan je predviđao da se napravi brod projektovan za delovanje u priobalnim područjima, lukama, rekama, jezerima na različitim zadacima, pre svega u patroliranju.

Gradnja je počela u brodogradilištu Vimpel. Ovaj tip čamaca u ruskoj nomeklaturi poznat je i kao Projekt 12150 Mangust za Ratnu mornaricu Ruske Federacije, grančnu službu FSB i Carinsku službu Ruske Federacije.

Prvo plovilo porinuto je juna 2013. godine, a drugo jula iste godine. Naručilac i prvi korisnik je bila Granična služba, koja deluje u sklopu Federalne službe bezbednosti.

Oba čamca ispitana su za upotrebu na moru i rekama i kada su prošli sa uspehom sva ispitivanja na terenu uvršteni su u operativnu upotrebu. Zbog svoje velike brzine, ovi čamci se koriste u misijama traganja i spasavanja, medicinsku evakuaciju, ali i prevoz spasilačkih timova, pružanje medicinske pomoći. Ova plovila mogu biti opremljena lakom ronilačkom opremom.

Trup čamca izrađen je u obliku slova V koji bi u kombinaciji sa jakim brodskim motorima omogućile velike brzine i odličnu upravljivost.

Kako je navedeno u prospektima čamac proizvodi jako malu buku, a u trupu broda raspored prostorija ispod palube omogućava primenom savremenih maetijala u gradnji odlične uslove za boravak i rad posade. Dosta je uređeno na klimatizaciji u kabini i komandnom mostu.
Taktičko tehnički podaci brzog čamca Mangusta

Dimenzije: dužina 19,45 m; širina: 4,4 m, gaz praznog polivila 1,6 m, a punog 2,2 m, deplasman 27,2 t

Pogon: dva dizel motora MTU 10V2000M93 koji pokreću dva propelera ASD -14 Arneson. Opciono nudi se i ruski brodski dizel motor Zvezda M470K. Oba motora imaju jačinu 3.000 KS. Struju na brodu stvara dizel generator jačine 26kV

Maksimalna brzina 50 čovorova (96 km/h)

Brzina krstarenja 36 čvorova (50 km/h)

Maksimalni radijus kretranja je 410 nautičkih milja.

Maksimalni kapacitet goriva 2000 l vode 290 l što mu obezbeđuje autonomiju do dva dana.
Posada: 3-6 članova

Naoružanje: top KPVT 14,5 mm ili jedan 12,7 mm Uprava montiran na daljinski upravljivu stanicu tipa KORD montiranu na postolju, jedan ili dva automatska bacača granata AGS-17 Plamja kalibra 30 mm, protivronilački bacač granata DP-64 i dva prenosna PVO sistema tipa Igla.

Od ostale opreme ova brza plovila imaju integrisani navigacioni sistem, navigacioni radar, ehosonder, žiro kompas i magentni kompas KM69-M2.

Korisnici: Baltička flota 13 plovila, Crnomorska flora 26. Inače ova flota ruske mornarice prva dva primerka u operativnu upotrebu dobila je 2016. i 2019. godine. U pacifičkoj floti je 11 plovila, a u Kaspijskoj flotili 11. Podataka o tome koliko ih ima u graničnoj službi FSB i Carini nema.


Brzi patrolni čamac Raptor

Rusija je početkom 2010 godine od Švedske kupila nekoliko brzih patrolnih čamaca CB 90 od kojih je kasnije nastala klasa Raptor. Za sad nije poznato da li je Rusija kupila licencu za ove brze patrolne čamce ili su to radili na svoju ruku. Ova plovila po prvi put u javnosti u naoružanju ruske mornarice viđeni su luci Tartus 2015. godine. Prvo plovilo porinuto je bilo 2013. godine.

Brzi patrolni čamci klase Raptor su projektovani i izrađeni u borodogradilištu Pela u Sankt Peterburgu. Ovaj brod dobio je rusku oznaku Projekt 03160, dok po NATO klasifikaciji nosi oznaku Raptor.

Ovi brzi čamci namenjeni su za široki spektar zadataka od patroliranja, potrage i spasavanja, do izvođenja manjih desanata na obalu, kao i prebacivanje diverzantskih jednica, i sabotažu.

Ovim brzim patrolnim čamcima može da se preveze do 20 pomorskih diverzanata i pripadnika mornaričke pešadije.

Borbene mogućnosti ovog brzog patrolnog čamca demonstrirane su bile septembra 2013. Do 2015. godine Rusija je nabavila prvu seriju od osam patrolnih čamaca, od kojih su četiri postala operativna 2014. godine, a preostala četiri su isporučena do kraja 2015. Svi su raspoređeni u sastav Crnomorske flote i raspoređeni su na Krimu, a deo je angažovan i u Siriji u luci Latakija.

Ove čamce dobila je i Kaspijska flotila.

Novembra 2020. ruska mornarica naručila je čak 17 dodtanih plovila.

Posade brzog patrolog čamca Raptor prošle su višestepenu obuku u Zajedničkom centru za obuku Ratne mornarice Rusije u Sankt Peterburgu.

Državni prijemni odbor potpisao je akt o prijemu patrolnog čamca u martu 2015, a čamac je ušao u sastav Crnomorske flote Ruske mornarice u avgustu. 2015.


Taktičko tehnički podaci brzog patrolnog čamca projekta 03160

Patrolni čamac Projekta 03160 ima dva člana posade i 22 pripadnika mornaričke pešadije ili pripadnika mornaričkog elemnta SPECNAZ

Dimenzije: dužina 17 m, širina 4m, visina 3,5m i gaz od 0,9m.

Pogon: U ove brze patrolne čamce ugrađen je dizel motor jačine 2.000 KS

Maksimalna brzina je 50 čvorova

Radijus kretanja 100 nautičkih milja (160 km) od mesta baziranja

Plovilo ima posebnu kabinu za smeštaj pomorskih diverzanata, ronilaca, spasilačkih timova, koja se prilagođava u zavisnosti od namene. Čamac je opremljen sa modernim navigacionim sistemima, komunikacionim uređajima, radarima i radio uređajima.

Čamci Projekta 03160 imaju na korito od stakloplastike imaju postavljenu dodoatnu oklopnu zaštitu u vidu ploča, koje su postavljene na trup plovila i obezbeđuju nivo 5 i 5A zaštite od metaka.. Prozori na kabini su od neprobojnog stakla debljine 39 mm i nude balističku zaštitu za putnike od automatskog oružja.

Naoružanje

Čamac je opremljen daljinski upravljanom borbenom stanicom stanicom koja ima ugrađen motraljez KPVT kalibra 14,5 mm. Daljinski upravljiva borbena stanica je žirostablisana u dve ose i ima elektro-optički osmatrački modul, koji ciljeve na vodi oktriva na daljinama do 3.000 m

Na krmi su postavljena dva nosača za nošenje mitraljeza 6P41 Pečeneg kalibra 7,62 mm dometa 1.500 metara i brzinu vatre između 600 i 800 metaka u minuti.

Čamac je se može koristiti u priobalnim vodama, ušćima reka i moreuzima i danju i noću.. ali i u složenim meteorološkim uslovima.

Postavi komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.